Flash! A-a…

Došlo je vrijeme da napišemo par riječi o flashanju, blicanju, kako god želite.  Vaš fotoaparat vjerovatno ima ugrađen blic. Ako imate SLR onda je to vjerovatno onaj pop-up blic. Isto tako je vjerovatno da ste uvidjeli da je taj ugrađeni blic više-manje upotrebljiv. Više manje no više…

Možemo to svijetlo koje on baca ponešto modificirati, namontirati mali softbox na vrh fotoaparata ili kakav difuzor (postoji plastični difuzor čiji se nosač montira u hot shoe, dolazi u tri boje – bijela, narančasta i plava, čak je i vrlo jeftin, 60 kn. samo ga nemojte kupiti kao ja tek toliko jer je bio jeftin pa ga spremiti u zadnji džep u torbi). Takav softbox možete i sami izraditi, no vjerovatno će vam biti neugodno montirati ga pred publikom… Uglavnom što god stavljali na taj blic, nećete bitno poboljšati izvedbu s njime. Zašto? Zato jer je namontiran nekoliko centimetara od objektiva, a blic koji ne možete postaviti gdje želite, dalje od objektiva, nikad neće osvjetliti objekt kako treba. Između ostalog, što je blic bliži objektivu, to vam je veća mogućnost da će ljudi imati crvene oči.

Znači, morate nabaviti vanjski blic. Može onaj koji se montira na hot-shoe, ali bi bilo dobro kada bi imali kakvu mogućnost da ga okidate na daljinu. Možete upotrijebiti sync kabel ili daljinske okidače. Imate vrlo jeftine komplete kineskih okidača, odašiljač montirate na hot shoe, a prijemnik na flash. Doduše, ti jeftini okidači nemaju neke napradne mogućnosti poput TTL-a, nego samo čisto, sirovo okidanje blica (što znači da ga morate znati namjestiti i, vjerujte mi, što idete dalje, to ćete se više odmicati od automatike i sve namještati manualno, osim ako se nećete baviti novinarstvom ili biti paparazzo jer tada vam je najbitnije da “ulovite” situaciju, a manje je bitno da li je svaka sjena na svom mjestu).

Odabir blica nije mala stvar. Svi bi mi htjeli vrhunske modele koje rade proizvođači naših fotoaparata kao što su Canon 430EX i 580EX ili Nikon SB600 SB900, ali oni kod nas koštaju da se čovjek rasplače. Pogotovo kad vidi cijene istih na američkim webshopovima (doduše, i u susjednoj Austriji su cijene foto tehnike relativno niske, ali neću vas poticati da švercate robu u našu dragu državu). To što proizvođač preporuča neki proizvod, to ne znači da je taj blic upravo za vas ili da je taj blic najbolji na svijetu. Upravo suprotno, ostat ćete iznenađeni da vrlo dobro rade i blicevi ne samo renomiranih proizvođača poput Metza (čiji top i ja imam, mecablitz 45 CL-1, ljudi me se uplaše kad ga izvadim…), nego i neki kineski koje možete nabaviti za 40-50 dolara (kod nas ih šverceri prodaju za 90-100 američkih dinara što govori o cijenama u nas). Isto tako možete nabaviti neki polovni pa čak i neki prastari. Kod spajanja prastarih na fotić pazite, neki imaju napone okidanja i par stotina volti, a vaš fotoaparat podnosi oko 6. Po standardu bi trebao do 24, ali ne igrajte se jer ćete spaliti aparat. Kod kupovine starijih ili jeftinih bliceva ostajete bez TTL-a, ali možete dobiti dobar blic za sitne pare. I za nekih 100 evropskih dinara dobivate blic sa TTL-om koji ima pokretnu glavu gore-dolje što je povoljno, a dobivate puno.

S druge strane, i veličina nije bitna (kakva svenamjenska rečenica). Više ćete postići s dva mala kineza od 40 dolara, nego s jednom mrcinom kao što je 580EX. Osnovna studijska rasvjeta je ona s dva rasvjetna tijela, a za dobre portrete upotrebljava se i do 6 bliceva(!). Studijska rasvjeta nam ostaje za drugi put.  Sada bih se pozabavio samo jednim blicem.

Tehnike i upotrebe blica:

1. Direktni blic – udarate direktno po objektu i ostavljate ružne i oštre sjene. Ako upotrebljavate automatske postavke ekspozicije, onda je uobičajeno objekt relativno dobro osvjetljen, ali su neki djelovi na njemu spaljeni, a pozadina je tamna. Direktni blic je najbolje koristiti na svjetlu (pa šta će mi onda blic? polako…) i može ga se pustiti da radi automatski ili uz TTL.

2. Bouncing ili odbijanje – zakrećete glavu blica (ako ima tu mogućnost) da se svjetlost blica odbija od neke površine, npr. stropa ili zida. Ova tehnika se uobičajeno koristi u prostorijama s bijelim stropovima, pogotovo u crkvama jer je tamo osvjetljenje slabije pa direktni blic blicne jako i može upropastiti snimku levitra over the counter. U pravilu na takvim događajima kao što su razne vjerske ceremonije ili neki drugi događaji, nemamo puno vremena isprobavati i za većinu fotki imamo samo jednu priliku zato je ponekad bolje koristiti automatiku jer dok namjestimo aparat i blic, može sve proći. Zato ako ste službeni fotograf takvog događaja, potrudite se doći dan prije i ispitati teren da znate što vas očekuje, loše eksponirana fotka poljupca ili natakanje okova, pardon, prstena, rezultirat će da vas više nitko neće angažirati. Zato je dobro otići na lice mjesta sa nekom osobom i isprobati kako se najbolje odbija svjetlo da budete spremni.

3. Fill light – to je ono flashanje po danu. Koristi se da dosvjetlimo objekt ako sunce radi ružne sjene jer je visoko na nebu da izjednačimo sjene. Evo slikice. Ovo možemo izvesti na još jedan način, ali ovdje govorimo o blicanju pa se držimo blica.  Fill light je također i dodatni blic u studiju koji kompenzira sjene koje napravi glavni. Pravila su ista i kod malih bliceva u kompaktnim fotićima i kod studijskih monolighta.

Par osnovnih stvari kod odabira blica:

  1. Što vi fotkate. Nije isto ako ste paparazzo i ako u studiju slikate za katalog ili ako slikate modele. Za novinare je bitan TTL i brzina punjenja, a za studijske majstore ili umjetničke fotografe je bitno upravljanje svjetlom, znači manualne postavke
  2. Ako ćete raditi u studiju ili imati kompliciranu kompoziciju, trebat ćete upravljati svjetlom, znači trebate više rasvjetnih tijela koje možete fino ugađati
  3. Trebate imati na umu da blicu treba neko vrijeme da se napuni nakon što okine. Možda ćete biti oduševljeni što ste dobili jeftino dobar blic koji ima sjajan domet i ravnomjerno osvjetljenje, ali mu treba 9-10 sekundi da se napuni kada okine na najjače. Kod kupovine provjerite ovo. Normalne vrijednosti su 4-5 sekundi za neku srednju klasu. Računajte i na to da kada blicne s manje snage, treba mu manje vremena da bude opet spreman (opet neke dvosmislice ;)
  4. Isto tako, pogotovo ako se odlučujete na jeftilen kineske proizvodnje, da prošvrljate po internetu, po raznim sajtovima, forumima što ljudi kažu o tom blicu. Garant je netko imao taj blic u rukama i požalio/pohvalio ga je. neki blicevi navode brojku vodilju veću nego što je ona u stvarnosti (to je, ugrubo, domet blica, znači Younghuo ima brojku vodilju 33, ali kod nekih je u praksi bila 25, kod nekih 23, kod nekih 32. kod kineskih proizvoda boljka je upravo ovo, imaju veći postotak poluškartnih proizvoda koji rade, ali ne kako je deklarirano, no ako ulovite dobar primjerak, onda ćete biti zadovoljni.)
  5. U svakom slučaju vrijedi ona stara, “koliko para, toliko muzike”, no imajte na umu da kod neke srednje klase bliceva ta razlika od jeftinijih prema skupljima nije baš neka, nekakav Sunpak ili Vivitar će sasvim dobro odraditi posao, ovdje ste najbitniji faktor vi i “džaba” vam je ako ne znate podestiti ekspoziciju, nego čekate aparat i blic da to učine sami
  6. Već sam napisao da što idete dalje s fotografijom, to ćete manje koristiti automatiku, a više ručne postavke. Studijski blicevi ionako imaju sam ručne postavke. Radije naučite podešavati ekspoziciju i neće vam biti ravnog

Živjeli i samo naprijed!

Tagovi: , , ,

Ostavi komentar

/a