White balance iliti balans bijele

Neki dan sam pisao o parametrima fotoaparata i tu spomenuo balans bijele boje. Evo sada malo detaljnije pojašnjenje tog parametra i primjeri kako pravilno podesiti blans bijele. Kada snimamo po danjskom svijetlu i auto postavka će sasvim solidno odraditi posao, ali u svim ostalim uvjetima nemojte računati na fotoaparat. U svakom slučaju, on je gluplji od vas i ne trebate mu sve vjerovati.

Prvo da kažem par riječi o temperaturi boja. Već znate da se ona mjeri u Kelvinima i da u slabijem svijetlu imamo i manju temperaturu boja. Svijetlo, plavo nebo bez sunca ima najveću temperaturu, skoro 10 000 K i plavu boju. Kako se spuštamo, ta boja ide prema bijeloj, a temperatura prema 5000 (temperatura flasha). Temperatura svijetlog dana kad je najjače sunce je oko 6000, a kako sunce pada (ili se diže, u zoru) ide prema 2000. U prostorijama normalno osvjetljenje je oko narančastih 3000, a svjetlost svijeće tek 1000 i jako je narančasto.

Spektar boja i temperature

Na fotiću uz “auto” imate i još par drugih postavki – daylight, cloudy, shade… Sve one imaju predefinirane vrijednosti temperatura pa je tako uz “tungsten” vezana temperatura 3200, ali u stvarnosti većina žarulja daje manju temperaturu – uobičajena žarulja od 40w daje nekih 2400 dok jedna od 200w daje 3000. Flourescentke se u ovoj skali spomnju samo kao “white” zato jer obična flourescentka baca na zeleni dio spektra, a u Kelvinima se mjeri samo od plavog prema narančastom. Ovo je tablica predefiniranih vrijednosti i kada vi postavite fotić na neku od njih, on ostaje pri toj temperaturi, mada ona može biti niža ili viša:

Ako nemate svjetlomer i aparat na kojem je moguće podesiti balans bijele prema temperaturi (ovo zadnje u tablici), onda vam preostaje da sami “naredite” aparatu što da koristi za bijelu. Evo ovdje par slikica slikano s automatskim i predefiniranim postavkama:

Automatska postavka - Vidite da je kod auto postavki bijela skoro pogođena. Pa zašto onda ne koristiti auto postavku? Zato jer će ta bijela više-manje ok funkcionirati kad je sve bijelo, ali kad ima više boja, onda će aparat sam procijeniti i vjerovatno malo promašiti. Zašto bi sebi zadavali više posla i trošili vrijeme u Photoshopu kad možete iz prve dobro pogoditi. Podesiti bijelu je čas posla, a olakšavate si život.

Daylight postavkadaylight – vidite kako jako baca na narančasto

Cloudy postavkacloudy – malo je više žuto i narančasto od daylight postavke

Tungsten postavkatungsten ili žarulja – bijela je skroz plava!

Flourescentkaflourescentka baca na ljubičastu ili roza, ovo nije ono što želimo

Kako namjestiti vlastitu (custom) postavku? Jednostavno. Okinite jednu snimku u ono što bi trebalo biti bijelo i aparatu dajte tu sliku kada podešavate custom i aparat pita koju sliku želiš za to. Ja sam slikao s flashom i sliku za custom postavku uslikao pod “flash”, ali možete eksperimetirati, uostalom, čudne postavke bijele boje mogu se koristiti za kreativne efekte, postoji cijela paleta proizvoda, razni filteri za objektive, difuzori za flasheve, reflektori… koji služe za promjenu boje svijetla upravo iz razloga da bi fotka ispala drugačije. Ali ako želimo da bijelo bude bijelo, onda se i držimo ovog što sam napisao.

Custom white balance

I evo, ovo je fotka sa bijelim bijelim, vidite kako je bijelo u gornjem dijelu ekrana, a ako želimo bijelo izolirano, onda moramo povećati kompenzaciju ekspozicije za cca 2/3 pa dobivamo nešto ovako:Izolirano na bijeloj pozadini

Objekti izolirani na bijeloj pozadini su osobito popularni kod stock fotografija, možda i vi budete slikali takve komercijalne fotke.

Zapamtite još jednu stvar. Fotoaparat zapravo promjenu temperature radi vrlo jednostavno – ovisno o odabranoj postavki, primijenjuje određeni filter – plavu nijansu za ohladiti, narančastu za zagrijati. Vi sliku možete naknadno u programu zatopliti ili rashladiti po volji, ali ako slikate u RAW formatu, onda možete to promijeniti pri unosu u software i tako zadržati punu kvalitetu slike, kod JPEG-a vi mijenjate original i svaki puta kad snimite, gubite na kvaliteti, JPEG je lossy format i uvijek se gubi, zato fotke koje želite naknadno obrađivati i pokazati svijetu, snimajte u RAW-u. Tu možete podesiti ekspoziciju, bijelu i još par stvari (normalno, ako sliku spalite ili podeksponirate, onda ne možete jer su neke boje jednostavno izgubljene). Sa igranjem s balansom bijele, vidite da možete sliku vrlo lako promijeniti, manipulirati bojama, pogotovo pozadinom pa se stoga malo i poigrajte da dobijete željeni rezultat.

Eto, ne vjerujte automatici, vjerujte sebi, svojoj kreativnosti i svojem znanju.

Sve gornje slike su uslikane pod umjetnom rasvjetom, tj. flash. Da je kojim slučajem snimano pod suncem, onda bi postavka za žarulju bila više plava, a ona za daylight bi bila bliže bijeloj. S malo prakse, sve će ovo ići glatko i bez razmišljanja. Samo eksperimentirajte, kod digitalije ionako ne trošite film i možete ispucati koliko god hoćete fotki.

Eh, da, ako se sjećate kad sam pisao o malom kućnom studiju. Evo kako to izgleda sada:

Mini studio

Trošak za pozadinu je:

  • jedan veliki hamer papir – 6.50 kn
  • nekoliko  kvačica iz China Shopa različitih veličina – oko 25 kn
  • jedna ploča od iverice koja je trebala završiti u smeću
  • jedna aluminijska cjevčica presvučena bijelom plastikom – ukradena od kupaonskog sušila za robu, nadam se da neće nitko primijetiti
  • jedna vješalica – ukradena iz ormara, ovo neće nitko primijetiti pošto ih ima nekoliko stotina

Što se tiče rasvjete, možete ići na “hard light” za prvu ruku ili da nabavite dva-tri jeftina ili polovna blica bilo koje veličine i sami izradite softboxove i stalke i okidate ih preko kabela ili preko daljinskih. Više savjeta za odabir bliceva.

Tagovi:

Ostavi komentar

/a